Foto: RTRS

Ni nakon nove sjednice Savjeta za sprovođenje mira (PIK) nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Zbog izostanka konsenzusa donesena je odluka da funkciju privremeno obavlja vršilac dužnosti, dok će novi pokušaj usaglašavanja biti održan 14. jula.

Sjedinjene Američke Države i dio evropskih zemalja ostali su pri različitim kandidatima za ovu funkciju. Vašington podržava italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok evropske države favorizuju Renea Trokaza. Do postizanja konačnog dogovora, dužnost će obavljati Luis Krišok.

Po preuzimanju funkcije, Krišok je poručio da će mandat obavljati u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i nadležnostima koje pripadaju visokom predstavniku, naglašavajući da će prioritet biti očuvanje mira, stabilnosti i podrška institucijama Bosne i Hercegovine.

U Republici Srpskoj smatraju da je imenovanje vršioca dužnosti isključivo tehničko i privremeno rješenje, ali i pokazatelj da se međunarodna zajednica nalazi u prelaznoj fazi koja bi, kako ističu, trebalo da vodi ka konačnom zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovio je da budućnost Bosne i Hercegovine mora počivati na dogovoru legitimno izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda, a ne na odlukama međunarodnih predstavnika.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je da su bonska ovlašćenja neprihvatljiva za Republiku Srpsku, ocjenjujući da takav model upravljanja ne ostavlja prostor za demokratski razvoj Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić istakao je da su jednostrane odluke prethodnog visokog predstavnika dodatno produbile političke podjele, te da je jedino održivo rješenje dijalog domaćih političkih predstavnika bez međunarodnog tutorstva.

Pravni stručnjak Ognjen Tadić smatra da nemogućnost velikih sila da postignu dogovor pokazuje da dio međunarodne zajednice teško prihvata činjenicu da se model upravljanja BiH putem visokog predstavnika približava svom kraju.

Dodatnu političku težinu cijelom procesu dala je i posjeta visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas, koja je u Sarajevo doputovala upravo u vrijeme održavanja sjednice PIK-a. Analitičari ocjenjuju da Evropska unija nastoji da zadrži uticaj na političke procese u BiH, dok istovremeno ostaje otvoreno pitanje kako uskladiti postojanje visokog predstavnika sa evropskim putem Bosne i Hercegovine.

Iz Republike Srpske poručuju da svaki budući visoki predstavnik, ukoliko bude imenovan, mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ograničen mandat i obavezu da preispita odluke koje su njegovi prethodnici donosili jednostrano, bez saglasnosti domaćih institucija.

Izvor: BALKAN TELEVIZIJA